Hrvatska fotozbirka - Bakar

Ljudevit Griesbach - Bakar - tunolovka

Podaci o fotografiji:

Autor: Ljudevit Griesbach
Naziv: Bakar - tunolovka
Tema: Krajolik
Godina: 1930

Dimenzije (cm): 40,4 cm x 25,1 cm

INV: 740
HFZ:

Podaci o autoru:

Ljudevit Griesbach (Mitrovica, 1890. – Krndija kraj Đakova, 1946.) Fotoamater i trgovac fotomaterijalom, sin je mitrovačkog urara Đure Griesbacha, otac je znamenitoga fotografa Đure Griesbacha. U njemačkome gradu Pforzheimu izučio zlatarski obrt. U Budimpešt se školovao na Glazbenoj školi a bio je poznat po odličnom sviranju glasovira. Kao svestran umjetnik primao je poduke iz slikanja i crtanja. Profesionalno se bavi fotografijom od 1914. do 1945. Započeo je kao ratni fotoreporter u Prvome svjetskom ratu gdje služi u austrougarskoj vojsci. Nakon rata, godine 1919. dolazi u Zagreb i 1921. osnovao je Tvornicu zlatne i srebrne robe. Godine 1925. udružuje se sa šurjakom te zajednički otvaraju tvrtku Griesbach i Knaus koja proizvodi nakit i predmete od plemenitoga metala (značke, medalje…). Na Svjetskoj izložbi u Parizu 1925. zastupao je hrvatski umjetni obrt. Od 1925. godine u potpunosti se posvećuje fotografiji. Putuje po čitavoj Jugoslaviji i snima brojne motive prema kojima izrađuje fotorazglednice i dijapozitive. Bile su to izvrsne i izvorne razglednice koje objavljuje pod imenom vlastite tvrtke „Griesbac i Knaus“. Najviše ga zanimaju krajolici u kojim se fotografijama predstavlja kao neosporni autoritet. Tijekom deset godina bio redoviti suradnik najuglednije foto revije "Svijet" (od 1927. do 1937), Surađuje i sa mjesečnikom- listom Hrvatski planinar koji objavljuju njegove fotografije. Snimao je i zagrebačkog kardinala dr. Alojzija Stepinca na glasovitim hodočašćima. Svojim stavom i pristupom fotografiji predstavio se kao vrhunski autor suvremene moderne fotografije pa ga se svrstava među najznačajnije predstavnike hrvatske moderne u svijetu fotografije. U zagrebačkoj trgovini na adresi Jurišićeva 1, uz nakit i predmete od metala, prodaje i fotoopremu i fotografske potrepštine za koje u nekoliko navrata tiska kataloge, kao i upute za fotografiranje. Pred početak Drugoga svjetskog rata surađuje s Arturom Schneiderom na fotodokumentiranju umjetničke baštine na području Kvarnera, Dalmacije i Zagreba. Po završetku rata interniran u logor Krndija kod Đakova u kojemu je i preminuo. Firma mu je konfiscirana i dalje je radila kao Tvornica IKOM. Jedan je od osnivača Fotoklub a Zagreb. Njegovo ime nalazimo u popisu članova kluba već 1931. Na žalost ranijih podataka o članstvu u klubu nema.