Zvonimir BARIČEVIĆ
(Zadar, 1954.)
U Zadru je završio srednju školu. Fotografijom se bavi profesionalno od 1972. kada započinje
fotodokumentiranjem, restauriranjem i konzerviranjem spomenika kulture na zadarskom području.
Za vrijeme studija ekonomije u Zagrebu (1975.-1980.) sudjeluje na izložbama fotografije. Ljubav
27
prema fotografiji vezati će ga uz Fotosavez Hrvatske gdje u vremenu od 1977. do 1981. obnaša
tajničku dužnost. Nakon kraćeg jednogodišnjeg prekida ponovno je na toj dužnosti od 1982. do
1993. godine.
U tom razdoblju svojim osobnim radom i stavovima snažno doprinosi razvoju fotoamaterskog
pokreta i uspjehu Fotosaveza Hrvatske. Posebno će doći do izražaja njegova podrška razvoju
fotoklubova u Hrvatskoj. Kao tajnik Saveza potpomaže organizacijski i financijski pojedine
projekte koji su se izvodili u zajedničkoj organizaciji klubova i Saveza diljem Hrvatske. Početkom
devedesetih Hrvatski državni arhiv preuzima fototeku sa 500.000 negativa i isto toliko fotografija,
opremu, prostor i djelatnike bivše Agencije za fotodokumenataciju na Marulićevom trgu. Uočivši
Baričevićeve organizatorske spoasobnosti Hrvatski državni arhiv poziva ga 1993. godine da
preuzme vođenje fotoslužbe. Bio je to izazov kojem su nije mogao oduprijeti. Tako te godine
Zvonko Baričević sa mjesta dugogodišnjeg tajnika Fotosaveza Hrvatske prelazi na radno mjesto
voditelja fotoslužbe u Hrvatskom državnom arhivu.
Zvonko Baričević je u dugom vremenskom razdoblju od 1993. do 2014. godine, na radnom mjestu
pročelnika Fotoslužbe Hrvatskog državnog arhiva, dao je svoj osobni doprinos razvoju fotoslužbe u
Hrvatskom državnom arhivu. Nabavkom suvremene opreme te zapošljavanjem niza stručnjaka
različitih profila, od fotografa do arhivista, stvarala se služba osposobljena za prikupljanje, obradu i
zaštitu fotografija gdje se danas u mikroklimatskim uvjetima čuva preko 750.000 fotografija u
raznim oblicima, od dagerotipije do digitalne fotografije, koje su smještene u sustavima za pohranu
digitalnih zapisa sa dislociranim digitalnim kopijama na udaljenim lokacijama, čime se osigurava
sigurnost i trajnost digitalnih slika.
Danas se u svom radu Fotoslužba Hrvatskog državnog arhiva koristi najsuvremenijom
reprografskom opremom, koja se sastoji od namjenskih skenera i fotografskih aparata visoke
razlučivosti. Unatoč primjeni digitalne tehnike Fotoslužba je opremljena i laboratorijem sa
uređajima za kemijsku obradu filmova i fotografija te velikih količina mikrofilmova na kojima se
snima vrijedna konvencionalna arhivska građa.
Živi u Zagrebu.
Sva prava pridržana. Zabranjena je upotreba fotografija i tekstova bez pismene dozvole autora.
All rights reserved. Any use of photographs is strictly prohibited without prior written consent of the author.