Autor: Đuro Griesbach

Đuro Griesbach, veliki rodoljub i humanista, veliki filantrop, čovjek koji je obilježio u hrvatskoj umjetničkoj fotografiji vrijeme u kome je živio, bio je to tip pravog renesansnog čovjeka, znatiželjnog po prirodi, istraživačkog duha, koji se okušao u glazbi, literaturi, kao konstruktor niza fotografske opreme ali ponajviše u umjetničkoj fotografiji . Đuro Griesbach rođen je godine 1911. u Sremskoj Mitrovici. Po završetku niže gimnazije i trgovačke škole odlazi u Berlin gdje završava uspješno Foto-Fachschule. Od godine 193o. pa sve do godine 1941. fotografira kulturne hrvatske spomenike, za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (tada JAZU) pod vodstvom prof. dr. Artura Schneidera, obilazeći pješice sve hrvatske krajeve.. Već godine 1933. na Zagrebačkom zboru održava samostalnu izložbu fotografije na temu Hrvatsko Zagorje. Tada izlaže ukupno 4o fotografija formata 24x30 cm. Iste godine učlanjuje se u Fotoklub Zagreb, koga je član cijeloga života. U Fotoklubu Zagreb, zajedno s drugim članovima, sudjeluje na brojnim izložbama fotografije u zemlji i inozemstvu. Godine 1946. postaje nastavnik u Obrtnoj školi (danas Škola primijenjenih umjetnosti). Nemirna i istraživačkog duha, tu konstruira razni fotografski pribor, poput aparata za povećavanje iz lijevanog aluminija formata 6x9 cm, prototip reprouređaja 35 mm, prototip fotoaparata i dr. Godine 1948. angažira se na osnutku tvornice fotoaparata i fotopotrepština pod nazivom Fototehnika R.V. I. U tom pogonu započinje prva serijska proizvodnja aparata za povećavanje u našoj zemlji. Sudjeluje u izradbi raznog optičkog pribora u toj tvornici. U tvornici Fotokemika, godine 1950. radi na razvoju domaće Box kamere, raznih vrsta aparata za povećavanje, reprouređaja, stroja za sušenje fotografija, svjetiljki za tamnu komoru, maski za povećavanje kao i prototipa domaće dvooke kamere formata 6x6 cm. Kasnije u poduzeću Ghetaldus konstruira mikročitač a za potrebe poduzeća Učila razvija diaprojektor 5x5 cm. U poduzeću Putnik i dalje radi na usavršavanju razne fotoopreme i instrumentarija no paralelno s tim započinje sa snimanjem njegove poznate serije kvalitetnih estetskih razglednica. Taj posao nastavlja s uspjehom i u Agenciji za fotodokumentaciju. Njegove razglednice dosežu milijunsku nakladu. Kasnije prelazi na samostalni umjetnički rad, kao obrtnik fotograf, u slobodnoj profesiji. Od godine 1968. pa do 1978. suradnik je N.I.P. Vjesnik, u Odjelu za razglednice u crno-bijeloj i kolor tehnici, u kome poslu dostiže zavidnu umjetničku razinu. Paralelno sa svojim stručnim profesionalnim radom na polju fotografije, aktivni je član Fotokluba Zagreb, gdje u više navrata i mnogo godina obnaša dužnost predsjednika. U tom klubu održava i organizira razna stručna predavanja i vodi foto tečajeve. U svojstvu predsjednika kluba, a i u vremenu kada to nije bio, posebno se ističe kao jedini predstavnik svoje starije generacije, koji aktivno radi s novim mlađim klupskim članovima. Njegov humani odnos prema ljudima, kolegama, bez zlobe ili mržnje, a posebno prema mladim i novim klupskim članovima, prema kojima se odnosi kao prema vlastitoj djeci, izdvaja ga iz njegove generacije te će za sva vremena biti neponovljiv primjer čovječnosti. U svom klupskom radu zaslužan je za niz akcija koje je pokrenuo i ostvario. Tako koncem 50-ih godina pokreće osnutak izložbenog salona u Fotoklubu Zagreb. Taj se izložbeni salon, uz povremene prekide ili izmjene koncepcije, održao sve do današnjih dana a pod nazivom Galerija SPOT. U toj galeriji izlagali su tijekom vremena mnogi domaći i inozemni priznati fotografski umjetnici. U cijelom tom proteklom vremenu to je jedina isključivo fotografska galerija u gradu Zagrebu. Godine 1973. na inicijativu Đure Griesbacha osnovana je pri Fotoklubu Zagreb ženska sekcija. Bila je to prva sekcija takove vrste u tadanjoj državi a možda i u svjetskim relacijama. Od te 1973. pa sve do 1988. godine, dakle punih 16 godina ta sekcija održava svake godine svoju žensku izložbu, na zavidnoj umjetničkoj razini. Ne treba posebno istaći da je Đuro Griesbach ne samo pokretač već i brižljivi zaštitnik te sekcije. Ova će sekcija u tadanjoj državi odigrati značajnu ulogu u afirmaciji žena-fotografkinja. Po uzoru na tu sekciju niče cijeli niz izložbi na temu “žena”. Đuro Griesbach je jedan od suosnivača i pokretača međunarodne izložbe fotografije Foto-forum, susjednih zemalja Austrije, Italije, Jugoslavije i Mađarske. Prva takva izložba održana je godine 1974. u Grazu u Austriji. Od te godine pa sve do godine 1994. izložba se održava u kontinuitetu redom i naizmjenično u svim zemljama sudionicama. Godine 1988. prigodom održavanja 15. međunarodnog Foto-foruma u Italiji, zaključeno je da se pokrene postupak uključenja te izložbe u cjelokupne aktivnosti organizacije Alpe-Jadran. Možemo stoga sa simpatijama konstatirati da je međunarodna izložba fotografije Foto-forum bila u neku ruku preteča buduće asocijacije Alpe-Jadran ili barem jedna od njenih prethodnica . Godine 1975. na poticaj Đure Griesbacha ustanovljena je nagrada-plaketa Tošo Dabac, kao vrhunska nagrada za postignute uspjehe na polju izložbene djelatnosti, za unapređenje fotografske kulture u nas kao i za posebne aktivnosti u Klubu i Fotosavezu. Održao je i mnogo samostalnih izložbi fotografije, od kojih posebno izdvajamo cikluse: Duž Jadrana (1958.), Čipke Venecije (1959.), Jadran u slici (1959.-1960.), Novi oblici (1964.), Bijeli labudovi Jadrana (1965.), Priča o drvetu (1978.), Spomenici kulture (1981.) i Prividi (1982.) Član je ULUPUH-a od godine 1970. Nositelj je počasnog zvanja ES FIAP, međunarodne federacije fotografske umjetnosti (FIAP). Dugogodišnji je vanjski suradnik Matice iseljenika Hrvatske. Za svoj kreativni rad na izložbenom planu dobitnik je niza vrijednih nagrada. Nositelj je odličja ordena rada sa srebrnim vijencem, nagrade Zlatna krila Narodne tehnike Zagreba, Nagrade grada Zagreba te Državne nagrade Faust Vrančić i još mnogih drugih. Umro je godine 1999. u Zagrebu.

 

Izlist fotografija